Dok je ostareli Džon Hjuston snimao „Mrtve“ zasigurno je znao da će to biti njegov poslednji film. …jer, kako drugačije objasniti magičnu veličanstvenost ovog kamernog filma i njegov smiren osećaj shvatanja konačnosti. Koliko se sećam, još je samo Tarkovski bio svestan, dok, je montirao „Žrtvovanje“ da mu je životni kraj izvestan, pa otuda i ona posveta […]
Čvrsto je spavala. Naslonjen na lakat, Gabrijel je nekoliko trenutaka bez ozlojeđenosti gledao u njenu zamršenu kosu i poluotvorena usta i slušao njeno duboko disanje. Znači da je u životu imala tu romantičnu ljubav: jedan čovek je umro zarad ljubavi prema njoj. Jedva da ga je sada bolela pomislio kakvu je bednu ulogu on, njen […]
Engleska književnost obiluje primerima pisaca koji su svoj ulazak u literaturu obeležili poezijom, da bi kasnije postali veliki romansijeri a zaboravljeni pesnici. Pri tom su neki, kao Vilijam Golding i Gream Grin, posle prve i jedine zbirke i sami nastojali da zaborave zakržljale plodove svog preambicioznog mladalačkog egzibicionizma, dok su drugi, poput Dejvida Herberta Lorensa […]
Lični pasoš kao putna isprava može mnogo da nam otkrije o vlasniku. On je kao mapa dogadjaja i zbivanja kroz koje je vlasnik u toku putovanja prolazio. Porodični pasoš Džejmsa Džojsa je interesantan jer sadrži vize za različite destinacije u kojima je boravio u Evropi Trst, Cirih, Pariz, London i Lokarno, a korišćen je za […]
Neću ništa novo otkriti kada kažem da je u “Portretu umetnika u mladosti” Stiven Dedalus alter ego samog pisca i da tada mladi Dablinac, pokazuje svoje umetničko sazrevanje kroz proces oslobađanja od stega porodice, nacije i vere. Mucavi i sputani Dedalus, a u stvari Džojs, do kraja romana izrasta u slobodnog, osvešćenog i darovitog pisca, […]
Džems Džojs je rođen 1882. godine u Irskoj. Napustio je Irsku u prvoj deceniji XX veka, veći deo svog života živeo kao izgnanik u kontinentalnoj Evropi, i umro 1941. godine u Švajcarskoj. Uliks je pisan ozmeđu 1911. i 1921. godine u Trstu, Cirihu i Parizu. Godine 1918. odlomci romana počinju da se pojavljuju u takozvanoj Maloj Reviji. […]
Koristeći mitske obrasce za dublje psihološko osvetljavanje duše savremenog čoveka, Džems Džojs u prividno hiperrealističkom stilu piše homerovsku paralelu za moderni svet. Sled događaja koji vodi u avanturu omogućuje pojedincu da proživi svoj život. Ovozemaljsko vreme je u svojoj prolaznosti samo senka onog večnog i nepromenljivog, pa zato i svaki događaj nosi pečat te dublje […]
Portret umetnika u mladosti, taj čudni i čudesni Bildungs-roman, označio je 1916. godine početak nove epohe u istoriji evropskog romana. „Roman odrastanja“ u kome pisac prati umetničko sazrevanje svog alter ega, Stivena Dedalusa, kroz proces oslobađanja od stega porodice, nacije i vere, izrastao je u Džojsov veliki umetnički i životni manifest. Bio je to i […]
Najčuveniji, ili makar najčuveniji fiktivni datum u istoriji svetske književnosti, 16. jun 1904. godine, datum je prvog sastanka Džejmsa Džojsa i Nore Barnakl – datum rastanka poklopiće se, kako to već biva u velikim ljubavnim pričama, sa danom piščeve smrti. Ovakav razlog za izbor šesnaestog juna kao dana u kome se odigrava radnja romana Uliks poznat je […]
Neke od osnovnih značajki Joyceova djela on otkriva već u početnim poglavljima, dok nas sa drugima upoznaje postupno, prateći razvoj i mijene Joyceovih misli i stila. Jedno će nam, tako, poglavlje prikazivati određeni period Joyceovog života, govoriti o jednoj knjizi, ali će neumitno biti nerazlučivo od te knjige Paris pronalazi i osvjetljava u drugim knjigama […]