Engleska književnost obiluje primerima pisaca koji su svoj ulazak u literaturu obeležili poezijom, da bi kasnije postali veliki romansijeri a zaboravljeni pesnici. Pri tom su neki, kao Vilijam Golding i Gream Grin, posle prve i jedine zbirke i sami nastojali da zaborave zakržljale plodove svog preambicioznog mladalačkog egzibicionizma, dok su drugi, poput Dejvida Herberta Lorensa […]
Lični pasoš kao putna isprava može mnogo da nam otkrije o vlasniku. On je kao mapa dogadjaja i zbivanja kroz koje je vlasnik u toku putovanja prolazio. Porodični pasoš Džejmsa Džojsa je interesantan jer sadrži vize za različite destinacije u kojima je boravio u Evropi Trst, Cirih, Pariz, London i Lokarno, a korišćen je za […]
Neću ništa novo otkriti kada kažem da je u “Portretu umetnika u mladosti” Stiven Dedalus alter ego samog pisca i da tada mladi Dablinac, pokazuje svoje umetničko sazrevanje kroz proces oslobađanja od stega porodice, nacije i vere. Mucavi i sputani Dedalus, a u stvari Džojs, do kraja romana izrasta u slobodnog, osvešćenog i darovitog pisca, […]
Džems Džojs je rođen 1882. godine u Irskoj. Napustio je Irsku u prvoj deceniji XX veka, veći deo svog života živeo kao izgnanik u kontinentalnoj Evropi, i umro 1941. godine u Švajcarskoj. Uliks je pisan ozmeđu 1911. i 1921. godine u Trstu, Cirihu i Parizu. Godine 1918. odlomci romana počinju da se pojavljuju u takozvanoj Maloj Reviji. […]
Prošla godina, bila je i u znaku 100. godišnjice od objavljivanja priče Tomasa Mana „Smrt u Veneciji“. Udovica Tomasa Mana, Katia, svojedobno se prisetila kako se njen muž, jednom prilikom, na plaži zagledao u jednog prelepog dečaka i kako je bio toliko fasciniran njegovom ljepotom da nije mogao prestati da ga gleda. No, Katia je […]
Mada je u tematsku osnovu romana „Čarobni breg“ (1929) postavljena priča o bliskom istorijskom vremenu, predstavljena stvarnost u njemu ima više simboličan karakter. Razlog za takav stvaralački odnos prema tzv. Istorijskoj stvarnosti sadržan je, najpre, u činjenici da se Tomas Man, kao romansijer, prema njenim činjenicama nije odnosio mimetički. Bez obzira na naglašenu uverljivost nekih […]
Koristeći mitske obrasce za dublje psihološko osvetljavanje duše savremenog čoveka, Džems Džojs u prividno hiperrealističkom stilu piše homerovsku paralelu za moderni svet. Sled događaja koji vodi u avanturu omogućuje pojedincu da proživi svoj život. Ovozemaljsko vreme je u svojoj prolaznosti samo senka onog večnog i nepromenljivog, pa zato i svaki događaj nosi pečat te dublje […]
Univerzalna paradigmatičnost muzike predstavlja strukturalni princip Manove proze, glasi uopšteni zaključak nedavno objavljenih studija dvojice istaknutih germanista o ulozi muzike u Manovom delu. Reč je o delima Folkera Mertensa „Velika je tajna. Tomas Man i muzika“ i Hansa Rudolfa Fageta „Magija duša. Tomas Man i muzika“. Martensonova knjiga opisuje Manovu opsenjenost Vagnerovom muzikom. U knjizi […]
Portret umetnika u mladosti, taj čudni i čudesni Bildungs-roman, označio je 1916. godine početak nove epohe u istoriji evropskog romana. „Roman odrastanja“ u kome pisac prati umetničko sazrevanje svog alter ega, Stivena Dedalusa, kroz proces oslobađanja od stega porodice, nacije i vere, izrastao je u Džojsov veliki umetnički i životni manifest. Bio je to i […]
Hans Kastorp, mladi junak romana „Čarobni breg“, dolazi u posetu u sanatorijum za tuberkulozne u švajcarskom mestu Davos. Nameravajući da u njemu provede tri sedmice, on od gosta postaje pacijent i u njemu ostaje sedam godina. Za to dugo vreme on, voljom sveznajućeg pripovedača, prolazi kroz mnoge duhovne avanture i iskušenja koja odsudno utiču na […]