Albert Camus (1913-1960), francuski pripovjedač, dramatičar i esejist, jedan je od najuglednijih predstavnika egzistencijalizma u književnosti i jedan od najutjecajnijih književnika i mislilaca sredine našeg stoljeća. Rođen je u Alžiru, radio je u Oranu i Parizu kao novinar, dramaturg i urednik uglednih časopisa. Nobelovu nagradu za književnost dobio je 1957. Poginuo je u automobilskoj nesreći. […]
Институт Нексус организовао је 21. септембра, поводом 25 година рада ове престижне холандске организације, дуел између двојице најистакнутијих представника две потпуно супротстављене животно-филозофско-политичке школе – филозофа либерализма и атлантизма, Француза Бернар-Анрија Левија, и водећег мислиоца револуционарног конзервативизма, традиционализма и евроазијства, Руса Александра Дугина. Роб Римен: Средиште Чаробног брега чини сукоб два ривалска погледа на свет који се боре […]
Kao što je rekao vaš predsednik, tema o kojoj ću vam večeras govoriti je – zašto nisam hrišćanin. Možda bi bilo dobro da pre svega pokušam da utvrdim šta se podrazumeva pod rečju hrišćanin. U naše vreme mnogi je koriste veoma slobodno. Neki pod tim podrazumevaju samo osobu koja pokušava da vodi dobar život. U tom smislu pripadnici […]
Evropa je na samrti, a većina ljudi, slijepi kao Edip, misle da je pred njom budućnost! Mlataranje rukama stručnjaka i birokrata koji se, u Stasbourgu i Bruxellesu upinju da tu tjelesinu na umoru, ako ne i mrtvu, pretvore u živ organizam, daje znak vidovitom promatraču da prisustvujemo opsežnoj radnji poricanja ustanovljive smrti, Evropa je klinički […]
Vitgenštajn je vaspitan u katoličkom duhu, iako je njegova porodica uglavnom bila jevrejskog porekla. Njegov deda Herman Kristijan Vitgenštajn preobratio se iz judaizma u protestantizam, a Hermanova supruga Fani prihvatila je istu konfesiju neposredno pre venčanja. Međutim, Ludvikovi deda i baba po majci, Jakob i Marija Kalmus, bili su katolici, tako da su njegovi roditelji, […]
Centralni problem Traktata nije sam svet; Vitgenštajna više zanima mogućnost njegovog odslikavanja. Zato je pojam slike jedan od ključnih pojmova teksta. Slika se u Traktatu suprostavlja činjenici (stanju stvari, stvarnosti) kao nešto što što činjenicu odslikava (predstavlja, prikazuje): „Mi pravimo sebi slike činjenica.“(2.1) „Slika predstavlja stanje stvari u logičkom prostoru, postojenje i nepostojanje stanja stvari.“ […]
Tri spisa su grofa Tolstoja dovela u sukob s Ruskom pravoslavnom crkvom. To su Ispovijed (1880-1882.), Kršćanska nauka i Evanđelje (1881-1883.). Ruska pravoslavna crkva pokazala je veliko strpljenje s Tolstojem. Izopćila ga je tek na svetom Sinodu 1901. Kroz analizu Kristovog evanđelja Tolstoj govori o vlastitom traženju istine o životu. S navršenih pedeset godina bio […]
5. Zar ne mogu da upotrebim reči da znače ono što ja hoću da znače? – Pogledaj vrata svoje sobe, izgovori pri tom niz proizvoljnih glasova i podrazumevaj pod njima opis tih vrata! 7. Ako ima dva prijatelja sa istim imenom, pa jednom od njih pišem pismo, od čega zavisi to da ga ne pišem […]
„Podvrgnuti se psihoanalizi unekoliko je slično kao jesti sa drveta saznanja. Saznanje, koje na taj način stičemo, suočava nas sa novim etičkim problemima; a ništa ne doprinosi njihovom rešavanju“ Vitgenštajn u 3900 reči Ludvig Vitgenštajn je imao ambivalentan odnos prema Frojdu: sa jedne strane, sebe je nazivao Frojdovim učenikom i sledbenikom, sa druge strane, neprestano […]
2.1 Mi pravimo sebi slike činjenica. 2.11 Slike predstavljaju stanje stvari u logičkom prostoru, postojanje i nepostojanje stanja stvari. 2.12 Slika je model stvarnosti. 2.13 Na slici predmetima odgovaraju elementi slike. 2.131 Elementi slike predstavljaju na slici predmete. 2.14 Slika se sastoji u tome što se njeni elementi međusobno odnose na određeni način. 2.141 Slika je činjenica 2.15 To što […]